"VJERA I ZNANOST" - AKADEMIK VLADIMIR PAAR - PREDAVANJE
51.4 هزار بار بازدید -
11 سال پیش
-
17. travnja 2013. u 19.45
17. travnja 2013. u 19.45 sati u Zagrebu, u Palmotićevoj 31 (dvorišna zgrada), u okviru redovite mjesečne tribine Društva, Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika organiziralo je javnu tribinu pod naslovom "VJERA I ZNANOST" a predavač je bio akademik Vladimir Paar.
Koliko je "Komplementarnost vjere i znanosti" popularna svjedoči i puna dvorana onih koji su pokazali interes za ovu tribinu.
- Utjecaj vjere na znanost je odličan jer se u znanosti mora biti ponizan i svjestan svojih ograničenja. Sa stajališta vjere to je normalno, ali sa stajališta ateizma jako smeta - rekao je Paar o utjecaju vjere na znanost i njega osobno.
Ateisti nisu toliko drukčiji od vjernika
- Vjerovanje ili ne je stvar slobodne volje, no imao sam prilike vidjeti tvrde ateiste kako postaju ekstremni vjernici. Vjera i znanost su isprepletene u oba smjera. Prirodni zakoni su čudo. Tko ih je stvorio mora biti fantastično genijalan. Kršćani to nazivaju Bogom, Hawking poljima sila, netko materijom, nema bitne razlike.
Spomenut je i svećenik Georges Lemaître koji je idejom o širenju svemira iz izuzetno zbijenog stanja inspirirao teoriju velikog praska, tek nakon što su razbijene znanstvene dogme u koje je vjerovao čak i Albert Einstein podlegavši pritisku da se uklopi. Publika je pozorno slušala o nastanku elemenata potrebnih za život.
- Kako su iz vodika i helija mogli nastati ugljik, kisik i dušik? Čovjek bi rekao da su se sudarale jezgre i tako su nastali elementi poput berilija koji se ponovno sudario itd. No to ne ide, to je bio strašan šok za znanstvenike. Zašto ne? Kada pustim salvetu, ona pada dolje, a da se sudaranjem helija stvori ugljik je isto kao i kad bi ona padala gore - demonstrirao je Paar.
Čovjek kao proizvod slučajnih događaja
Prirodne konstante, zakone i postojanje života smatra čudom i dokazom postojanja Božjeg plana. Pojasnio je i kako je vjerojatnost sudara atoma helija pri točno određenoj energiji iznimno mala, no upravo je to nužno za stvaranje elemenata nužnih za život. Govorilo se i ponašanju ljudskog genoma poput modernih superračunala te kako se ono što se prije 10 godina smatralo DNA otpadom, sada smatra važnim. Po njemu je nevjerojatno da je život, a posebno čovjek proizvod slučajnih događaja što je u nekim medijima napadano kao nevjerovanje u evoluciju.
Tribina se odužila na puna dva sata s pitanjima pretežno zadovoljne i pozorne publike.
Snimku je omogućila Obiteljska stranka.
#znanost
#vjera
#Zagreb
#Hazu
#kultura
Koliko je "Komplementarnost vjere i znanosti" popularna svjedoči i puna dvorana onih koji su pokazali interes za ovu tribinu.
- Utjecaj vjere na znanost je odličan jer se u znanosti mora biti ponizan i svjestan svojih ograničenja. Sa stajališta vjere to je normalno, ali sa stajališta ateizma jako smeta - rekao je Paar o utjecaju vjere na znanost i njega osobno.
Ateisti nisu toliko drukčiji od vjernika
- Vjerovanje ili ne je stvar slobodne volje, no imao sam prilike vidjeti tvrde ateiste kako postaju ekstremni vjernici. Vjera i znanost su isprepletene u oba smjera. Prirodni zakoni su čudo. Tko ih je stvorio mora biti fantastično genijalan. Kršćani to nazivaju Bogom, Hawking poljima sila, netko materijom, nema bitne razlike.
Spomenut je i svećenik Georges Lemaître koji je idejom o širenju svemira iz izuzetno zbijenog stanja inspirirao teoriju velikog praska, tek nakon što su razbijene znanstvene dogme u koje je vjerovao čak i Albert Einstein podlegavši pritisku da se uklopi. Publika je pozorno slušala o nastanku elemenata potrebnih za život.
- Kako su iz vodika i helija mogli nastati ugljik, kisik i dušik? Čovjek bi rekao da su se sudarale jezgre i tako su nastali elementi poput berilija koji se ponovno sudario itd. No to ne ide, to je bio strašan šok za znanstvenike. Zašto ne? Kada pustim salvetu, ona pada dolje, a da se sudaranjem helija stvori ugljik je isto kao i kad bi ona padala gore - demonstrirao je Paar.
Čovjek kao proizvod slučajnih događaja
Prirodne konstante, zakone i postojanje života smatra čudom i dokazom postojanja Božjeg plana. Pojasnio je i kako je vjerojatnost sudara atoma helija pri točno određenoj energiji iznimno mala, no upravo je to nužno za stvaranje elemenata nužnih za život. Govorilo se i ponašanju ljudskog genoma poput modernih superračunala te kako se ono što se prije 10 godina smatralo DNA otpadom, sada smatra važnim. Po njemu je nevjerojatno da je život, a posebno čovjek proizvod slučajnih događaja što je u nekim medijima napadano kao nevjerovanje u evoluciju.
Tribina se odužila na puna dva sata s pitanjima pretežno zadovoljne i pozorne publike.
Snimku je omogućila Obiteljska stranka.
#znanost
#vjera
#Zagreb
#Hazu
#kultura
11 سال پیش
در تاریخ 1392/02/16 منتشر شده
است.
51,488
بـار بازدید شده